Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu od 12. do 20. stoljeća
Voditeljica
Dr. sc. Erna Banić-Pajnić
Suradnici
- Prof. dr. sc. Pavo Barišić
- Dr. sc. Bruno Ćurko
- Dr. sc. Mihaela Girardi-Karšulin
- Dr. sc. Željka Metesi Deronjić
- Prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar
- Akademik Nenad Trinajstić, prof. dr. sc.
- M. A. Vanja Flegar
Znanstveni projekt podupire Hrvatska zaklada za znanost 2014. – 2018.
Istraživačke teme
- “Značajke recepcije Platonove filozofije u djelima hrvatskih filozofa od 12.-16. stoljeća”
- “Razvoj i promjene filozofije aristotelizma u 16. i 17. st.”
- “Filozofija Jurja Dragišića”
- “Hrvatska estetika i poetika u europskom kontekstu od 16. do 18. st.”
- “Odnos prirodne filozofije i alkemije hrvatskih autora Andrije Dudića, Pavla Skalića i Frane Petrića”
- “Razvitak i napuštanje alkemije u Hrvata”
- “Povijest hrvatske kemije u obzoru razvitka prirodoslovlja u 19. i 20. stoljeću”
- “Pregled povijesti hrvatske filozofije 19. i 20. stoljeća”.
Suradnik na projektu prof. dr. sc. Pavo Barišić u okviru tematske cjeline “Pregled povijesti hrvatske filozofije 19. i 20. stoljeća ”istražuje glavne filozofske pravce, autore i djela koja su stvarali hrvatski filozofi i znanstvenici u 19. i 20. stoljeću. Posebice istražuje utjecaj filozofskih učilišta te pojedinih filozofskih pravaca i predstavnika na izgradnju i razvoj znanosti te oblikovanje pojedinih znanstvenih disciplina.
Polazište je istraživanja hipoteza da se u filozofskom i znanstvenom stvaralaštvu u Hrvatskoj dadu prepoznati i potvrditi temeljne orijentacije europske filozofije i znanosti navedenoga razdoblja.
Povijesni prikaz započinje prodorom i recepcijom ideja prosvjetiteljstva početkom 19. stoljeća i završava raspravama o pojavi globalizacije i aktualnih filozofskih i temeljnih znanstvenih pitanja na kraju 20. stoljeća. Sadrži modernizaciju metoda znanstvenoga mišljenja, oblikovanje novih stajališta i pogleda u raspravi između filozofije i znanosti te začetak izgradnje filozofije na hrvatskom narodnom jeziku od početka 19. st. Predmet je istraživanja recepcija Kantove filozofije i pokušaj spajanja kritičkoga mišljenja s postavkama skolastike. Nadalje se razmatra razvoj pravne i političke filozofije, a potom oblikovanje školske praktične filozofije na visokim učilištima te idejni temelji hrvatskoga državnog prava i osebujne filozofije pravaštva. Važne su teme istraživanja pojava neoskolastike koja vrhuni na prijelomu stoljeća te akademska filozofija koja se oslanja na herbartovski formalizam.
U pregledu razvoja hrvatske filozofije u 20. stoljeću prvo se tematiziraju akademska filozofija i pravci neoskolastičkoga mišljenja. Potom se istražuju razvoj neomarksizma, filozofije egzistencije, personalizma, praktične filozofije, analitičke filozofije, filozofije znanosti i jezika. Za istaknutije autore obrazlažu se ključne postavke i promišljanja u važnijim djelima. Na kraju istraživanja predviđena je izradba selektirane bibliografije izvorne i sekundarne literature koja se odnosi na ovo razdoblje.