19. 2. 2023.
images/vrednote1.jpg

U organizaciji Paneuropske unije Francuske održana je od 17. do 19. veljače 2023. u Strasbourgu međunarodna konferencije "Neovisna, suverena i ujedinjena sila Europe". Govorili su Alain Terrenoire, Éric Campion, Bernd Posselt, Ihor Zhaloba, Gordana Đurović, Mislav Ježić, Dubravka Šuica i dr. Sudjelovao sam izlaganjem na prvom okruglom stolu o europskim vrjednotama.

U medijskim objavama prenesen je sljedeći izvadak iz mojega izlaganja: "Ne dijele građani svih zemalja u Europskoj Uniji na jednak način mišljenje o najvišim dobrima. Što se u Nizozemskoj naglašava kao građanska vrlina, nije na isti način prihvaćeno u Poljskoj. U nekim zemljama veća je religioznost ili uloga obitelji. U drugima je veći naglasak na individualnim pravima. Neka su društva otvorenija prema useljenicima od drugih. Kulturne razlike mogu biti blagotvorne i donositi plodan razvoj zajednici ako se dobro usklade. Ali ako se pretvore u nepomirljive ideološke sukobe, mogu odvesti u pogubno razaranje zajednice. Preokrene li se rasprava o vrjednotama u političke obračune, koji vode kažnjavanju država članica, to može dovesti do dezintegracije Europske Unije… Nužno je jačati europske vrjednote i ono što Europu duhovno povezuje. Ne smije se pri tom zanemariti ona vrijednost pomoću koje su Europljani uspješnije od drugih dijelova svijeta nadvladali stoljetne vjerske sukobe i ratove – toleranciju. Smatram zato da bi iz pukoga obilježja društva ona trebala biti promaknuta u prvi red temeljnih vrjednota u ugovoru EU."

Uz konferenciju je 18. veljače 2023. održana sjednica proširenoga Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije. Sjednicu je vodio predsjednik Alain Terrenoira. Donesena je sljedeća deklaracija.

Deklaracija međunarodne paneuropske unije

Strasbourg, 18. veljače 2023.

Stota obljetnica djelovanja Međunarodnoga paneuropskoga pokreta izvanredan je jubilej u povijesti suvremene Europe. Pokret je osnovao i njime je predsjedao vizionar paneuropskoga ujedinjenja i promicatelj stvaranja zajedničkih europskih tijela (Europska parlamentarna unija, Vijeće Europe, Europski parlament itd.) grof Richard von Coudenhove Kalergi između 1920-ih i 1972., a nakon toga do 2004. nadvojvoda Otto von Habsburg, čiji su napori dali ključnu potporu procesu pristupanja svih država članica europskih zajednica, sada Europske unije, od njegovih prvih izbora 1979. za Europski parlament. Slijedi ga bivši član Francuske narodne skupštine i europskog parlamenta Alain Terrenoire, koji uspješno vodi Međunarodni paneuropsku uniju od 2004. Gotovo svi utemeljitelji Europske zajednice 1950-ih bili su članovi paneuropskoga pokreta već prije Drugoga svjetskoga rata. Paneuropska ideja ugrađena je u temelje današnje Europske Unije. I to je ono što proslavljamo na jubilarnom skupu Međunarodne paneuropske unije u Strasbourgu.

Mi, članovi proširenoga Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije, na zasjedanju u Strasbourgu, 18. veljače 2023., povodom konferencije Međunarodne paneuropske unije Neovisna, suverena i ujedinjena sila Europe, koju organizira Paneuropska unija Francuske, izjavljujemo:

1. Europske zajednice i Europska unija nastale su iz strašnih iskustava dvaju svjetskih ratova u 20. stoljeću. Unija je odgovor na mnoge opasnosti i izazove te je utemeljena na ideji mira. To je priznao Nobelov odbor kada je EU-u 2012. dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

2. Svim svojim političkim mogućnostima borimo se za Europsku Uniju koja je stvarna svjetska sila mira sa zajedničkom vanjskom i obrambenom politikom, europskom vojskom i punim suverenitetom na svim političkim poljima, koja su nužna, da Europa može opstati u svijetu, koji postaje sve opasniji.

3. Podržavamo demokratizaciju Europske Unije jačanjem Europskoga parlamenta i njegova sjedišta u Strasbourgu, simbolu mira, slobode i pomirenja u Europi.

4. Upozoravamo kako treba ispraviti nedostatke Europske Unije, uočene u ovim kriznim vremenima. Europska Unija trebala bi osigurati svoju samodostatnost u proizvodnji hrane i svoj energetski suverenitet.

5. U našoj brizi za europski identitet i europsku motivaciju građana Europske unije želimo naglasiti važnost obrazovanja i kulture, a posebno brige za dobro humanističko obrazovanje u Europi.

6. Trebalo bi snažno promicati druga područja obrazovanja, znanosti, tehnologije i istraživanja kako bi se osigurala konkurentnost Europske Unije u svijetu.

7. Svesrdno podržavamo hrabar otpor ukrajinskoga naroda protiv velikoruske agresije a za slobodu, demokraciju i europske vrijednosti. Snažno tražimo daljnju humanitarnu i financijsku pomoć i opskrbu Ukrajine obrambenim oružjem te želimo Ukrajini da ostvari uspjeh u budućim pristupnim pregovorima s EU-om.

8. Protivimo se svim prijetnjama demokratskoj vladi Moldavije s ruske strane. Snažno podupiremo neovisnost, slobodu i EU perspektivu ove europske zemlje.

9. Stoga pozdravljamo dodjelu statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviji.

10. Pozdravljamo odluku o početku pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

11. Pozdravljamo odluku Europskoga vijeća i Europske komisije o dodjeli statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini. Želimo da Bosna i Hercegovina odustane od težnji za hegemonijom bilo koje zajednice i konstruktivno prihvati tu europsku perspektivu.

12. Pozivamo Skupštinu Crne Gore da uspostavi funkcioniranje Ustavnoga suda u punom kapacitetu kao nužan korak prema rješavanju duboke političke krize, provede iduće predsjedničke izbore u ožujku 2023. te da nastavi inkluzivni politički dijalog o sljedećim parlamentarnim izborima. Želimo Crnoj Gori dobar napredak u pregovorima o priključenju.

13. Želimo poboljšanje odnosa Srbije sa susjedima, odricanje od velikosrpske ideologije, usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a te daljnji napredak u pregovorima s EU.

14. Želimo brzu liberalizaciju viznoga režima, članstvo u Vijeću Europe i postizanje statusa kandidata za prijam Kosova u EU.

15. Paneuropa znači integracija cijeloga kontinenta. Za to se zauzimamo na temelju kršćanskih, humanističkih i demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i volje građana da izgrade snažno jedinstvo u različitosti.

Program konferencije: francuski, engleski

Medijski odjeci

Kontakt

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
Znanstveno-učilišni kampus Borongaj
Borongajska cesta 83d
HR-10000 Zagreb
E-adresa